ŠUŠUR! 2016

Tema

Praveći razliku između pojmova domicil i dom, gdje se prvi definira kao mjesto boravka, a drugi kao mjesto pripadnosti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri oba ova pojma određuju identitet pojedinca. Može li domicil poprimiti konture doma? Kakvi se uvjeti moraju zadovoljiti i nalaze li se oni unutar ili van umjetnika? Mora li umjetnik, da bi stvarao, mijenjati svoj dom i kontinuirano se adaptirati, unaprijeđivati? Ako se, pak, dom u tom procesu opire, podrazumijeva li onda kreativan napredak njegovo napuštanje, čime se dovodi u pitanje povratak? Tijekom povijesti, upravo zbog nespremnosti da svojim stanovnicima ponude okrepljujuće odgovore na postavljena pitanja, države s područja današnje EU su napuštali neki od najkreativnijih pojedinaca u potrazi za drugim (adekvatnijim?) domicilima. Zbog tako dubokih i naglih rezova i političkih preokreta kakve donosi gubitak sigurne zone, otuđenost, promjena sistema, a za naše podneblje posebno rat, razaranja i tranzicija, za jedan veliki dio stvaraoca sa naših prostora nomadizam je postao modus vivendi.

ŠUŠUR! Festival od riči ove će godine svoj kulturni program posvetiti istraživanju društveno-političkog fenomena „intelektualne migracije” i pratećih uzročno-posljedičnih pojava. Cilj nam je ispitati pojavu nomadizma u kontekstu umjetnosti, u prvom redu književnosti, te postaviti pitanje leži li porijeklo ove pojave u potrazi za inspiracijom, avanturizmom ili je ipak posljedica nužnosti i egzistencije. Tema literarno-umjetničkih nomada prisutna je jednako dugo koliko i sama književnost, a za publiku našeg Festivala utoliko je intrigantna ukoliko se veže uz (figurativni) pojam otoka. Ovakav kontekst, s jedne strane, aktualizira pitanje potrebe da se iz jednog „zaotočenog” mjesta odlazi radi novih iskustava i mogućnosti koja veće sredine pružaju, prelaženja i nadilaženja granica, dok sa druge strane postavlja i pitanja povratka i pripadnosti. Spomenuti fenomen izuzetno je aktualan u ovom trenutku, kada socijalna i geografska pokretljivost nikada nije bila veća, a jedna od vrednota Europske Unije, slobodan protok dobara i ljudi, se upravo dovodi u pitanje priljevom izbeglica sa Bliskog Istoka.
Medjutim, s druge strane nastaju literarna djela „nomadskih apstinenata“, autora koji svojim unutarnjim lutanjima istražuju bespuća osobne geografije bez da napuste radnu sobu. Diskurs festivala usmjerit će se na ispitivanje utjecaja migracija na privatni i umjetnički razvoj pojedinca; kako pojedinac prihvaća i uvažava kulturne obrasce koji su drugačiji, a nekada u sukobu, od naslijeđenih i naučenih; kako ovakva razmjena kulturnog iskustva utječe na otvorenost uma i srca prema novim iskustvima. Posebno poglavlje posvetit će se književnicima s prostora Hrvatske koji će izravnim svjedočanstvima u liku i djelu pokušati usporediti pojam hrvatske kulture s kulturom njihovih novih privremenih boravišta. Naglasak će biti na analizi pitanja porijekla, pripadnosti i identiteta u kojem značajnu ulogu igra jezik/dijalekt. Uz spomenute, publici će se predstaviti književnici, putopisci i umjetnici iz inozemstva sa karakterističnim emigrantskim statusima i nestalnim adresama. Svi oni će diskutirati o svom statusu, umjetničkom procesu koji je određen nomadizmom i drugim fenomenima razmjene kulturnih obrazaca karakterističnih za život izvan domovine.

Učesnici

Jerko Bakotin (Split, 1984.)

Diplomirao sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2008. do 2011. radio u zagrebačkom dopisništvu Novog lista. Od 2011. slobodni novinar. Surađuje s političkim tjednikom srpske manjine iz Zagreba − Novosti, Trećim programom Hrvatskog radija, portalima kulturpunkt i lupiga.com te drugim medijima. Objavljivao književne kritike, eseje, prikaze i putopise u Zarezu i Quorumu. Surađivao s njemačkim medijima (Neues Deutschland, Deutsche Welle). Snimio više radijskih dokumentaraca iz raznih zemalja.
Trenutačno dovršava opsežni projekt televizijske serije o Kurdima i Bliskom istoku, radi na rukopisu književnog putopisa iz Kurdistana te dovršava specijalizirani M. A. iz sociologije sukoba u Potsdamu.
Objavio je zbirku putopisa Bratstva i ubojstva, gajđin (Algoritam, Zagreb, 2015.) u kojoj donosi putopise iz Zapadne Sahare, Mongolije, Japana, Bliskog istoka te Kosova.
Godine 2009. primio je Godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva za najbolji tekst u hrvatskom novinarstvu. Radilo se o reportaži iz Pojasa Gaze (Novi list, zajedno s Hrvojem Krešićem). Nagradu za novinarsku izvrsnost “Migration Media Award” koju dodjeljuju International Centre for Migration Policy Development (ICMPD) te institucije Europske Unije za radove na temu migracija dobio je 2017. Dodijeljena mu je za jednosatni radijski dokumentarac Jedan tjedan u Idomeniju (Treći program HR-a, zajedno s urednicom Ljubicom Letinić).

Alida Bremer (Split, 1959.)

Studirala je komparativnu književnost, romanistiku, slavistiku i germanistiku u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Nakon što je doktorirala, niz je godina radila kao znanstvena suradnica i lektorica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu. Vodila je niz projekata promocija hrvatske i drugih književnosti jugoistočne Europe koji su zajedno proveli Zaklada Robert Bosch, TRADUKI i Leipziški sajam knjiga.
Urednica je nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti te je prevela na njemački mnogobrojna djela s hrvatskoga, srpskog i bosanskog jezika, između ostalih i Ivane Sajko, Ede Popovića, Delimira Rešickog, Marka Pogačara, Zvonka Makovića, Romana Simića, Predraga Matvejevića, Veljka Barbierija i drugih. Olivino nasljeđe, njezin prvi roman, u Njemačkoj je dobio izvrsne kritike i izazvao oduševljenje publike.

Dragan Markovina (Mostar, 1981.)

Hrvatski je povjesničar, publicist, medijski kolumnist je i ljevičarski aktivist iz Splita. Osnivač je i prvi predsjednik stranke Nova ljevica.
Od početka Rata u Bosni i Hercegovini početkom 1990.-ih s obitelji izbjegava u Hrvatsku. Danas živi i radi u Splitu. Kao radikalni kritičar postojećeg političkog stanja u Hrvatskoj, osnovao je 2016. godine političku stranku Nova ljevica, koja se zalaže za demokratski socijalizam. Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega od 2003. do 2014. godine radi Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. U to je vrijeme predmet njegovog znanstvenog rada uglavnom bila Dalmacija u vrijeme mletačke vladavine, te 2011. god. brani i doktorsku disertaciju pod naslovom “Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća”. Od 2013. godine, kao izraziti ljevičar, upušta se u politiku i politički aktivizam.

Marko Pogačar (Split, 1984.)

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je komparativnu književnost i opću povijest.

Na istom sveučilištu trenutno pohađa doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma.

Poeziju, esejistiku i književnu kritiku redovito objavljuje u domaćoj i inozemnoj periodici, na Internetu, te na Trećem programu Hrvatskog radija. Prevodio je s engleskog jezika, uglavnom suvremenu američku liriku.

Urednik je u književnom časopisu Quorum. Zamjenik je glavnog urednika u dvotjedniku za kulturna i društvena zbivanja Zarez. Pjesničke, prijevodne i publicističke naslove uređuje za više domaćih izdavača. Član je programskog odbora Goranovog proljeća.

Svira bubnjeve u post-punk bendu Death Disco. .

Seid Serdarević

Glavni urednik izdavačke kuće Fraktura. Odrastao je u Zagrebu, gdje je i završio studij. Radio je kao urednik u mnogim časopisima i novinama za kulturu, bio urednik u Hena comu, radio kao lektor hrvatskoga na Sveučilištu u Bambergu te pisao kritike i eseje u svim važnijim časopisima. Sa suprugom Sibilom osnovao je Frakturu 2002.

Igor Štiks – (Sarajevo, 1977.)

Pisac je i znanstveni suradnik Sveučilišta u Edinburgu. Objavio je dva nagrađivana romana, “Dvorac u Romagni” (2000.) i “Elijahova stolica” (2006.), koja su do danas prevedena na petnaest jezika. U beogradskom Jugoslovenskom dramskom pozorištu predstava “Elijahova stolica”, u režiji Borisa Liješevića, osvojila je Grand Prix BITEF-a 2011. Liješević je 2015. na scenu Sarajevskog ratnog teatra postavio njegov prvi dramski tekst “Brašno u venama”, koji na međunarodnom festivalu MESS i na Festivalu kazališta BiH dobiva nagradu za najbolji tekst. Londonski Bloomsbury iste mu je godine objavio studiju “Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States: One Hundred Years of Citizenship”. S Jo Shaw uredio je zbornike “Citizenship after Yugoslavia” (Routledge, 2012.) i “Citizenship Rights” (Ashgate, 2013.). Sa Srećkom Horvatom objavio je esej “Pravo na pobunu” (Fraktura, 2010.) i uredio zbornik “Dobro došli u pustinju postsocijalizma” (englesko izdanje Verso, 2015.; Fraktura, 2015.). Objavio je i knjiga pjesama “Povijest poplave” (Frakture, 2008.). Za svoj književni i javni rad dobio je francusko odlikovanje Vitez umjetnosti i književnosti.

Program

07.08.2016.
Pjaca ispred katedrale Sv. Marka
Korčula

21:00 – 22:30
Panel I
Jerko Bakotin, Igor Štiks, Seid Serdarević i Dragan Markovina

22:30 – 00:00
Panel II
Alida Bremer, Marko Pogačar i Seid Serdarević

Ljetno kino
00:00 – 03:00
Rođendanska fešta

ŠUŠUR! Festival od riči 2016 realiziran jeu partnerstvu sa Gradom Korčula, Centrom za kulturu Korčula, Turističko zajednicom grada Korčule, portalom Djeca.hr i BLOCKFREI udrugom iz Beča.

Donatori ovogodišnjeg programa su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grada Korčula.

Sponzorska podrška Proto.d.o.o.