ŠUŠUR! 2017

Tema

Na Zemlji nikada nije bilo ovoliko više muškaraca od žena, ali u Korčuli ovog ljeta, barem za vrijeme Šušura, festivala od riči, jezičac vage će dobrano skliznuti u korist tzv. nježnijeg spola. O Ženama Stijenama raspravljat će se na književnim tribinama; svoje žene heroine će djeca oslikavati na likovnoj radionici, a zabavljat će se podjednako muškarci i žene, bez obzira na rodnu pripadnost na završnom slavlju uz glazbu koja nadilazi spol, dob i jezik.

Budući da je književnost ženskog roda, Šušur će ove godine u goste pozvati regionalne autorice i autore koji u svojim djelima tematiziraju i propituju ženski identitet i rodnu kompartmentaliziranost.

Šušur! Festival od riči 2017 će se posvetiti ispitivanju uloga koje se dodjeljuju ženskim likovima u suvremenim literarnim djelima. Općenito će se raspravljati o prisutnosti žena u literaturi, te se dotaknuti neizbježnih književnih kategorija: “ženske književnostii “ženskog pisma“. Preispitivat će se odnosi i razlike između literarnih djelao ženamai “ženskim djelima“, i pokušati odgovoriti na to šta žensko autorstvo danas predstavlja i na koji način aktualni književni kanoni tretiraju žene autore. Poseban naglasak će se dati ženskom identitetu u postmodernističkoj književnosti, s osvrtom na položaj žena na otoku, Dalmaciji i regiji, te njihovoj ulozi u (post)tranzicijskim sistemima.

Učesnici

Lamija Begagić

Sarajevska je književnica i aktivistkinja, vredna žena stena koja svojim borbenim duhom daje izvrstan primer svojoj dečici u kakve hrabre ljude treba izrasti. Diplomirala je južnoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Autorica je romana U zoni (Beograd, 2016.), dve zbirke kratkih priča: Godišnjica mature (Sarajevo – Beograd, 2005.) i Jednosmjerno (Beograd, 2010.), te priručnika Furam feminizam namenjenog devojčicama u osnovnim školama, u koautorstvu s Marinom Veličković i Anom Pejović (Sarajevo, 2016; Beograd, 2017. ).

Urednica je i pokretačica magazina za predškolce i prvačiće Kolibrić, te članica redakcije magazina za pravednije obrazovanje Školegijum. Dakle, Lamija Begagić svoje je umeće i snagu usmerila ka najmlađima. Takođe, Lamija aktivno piše i za nekoliko časopisa i portala u regiji: Urban Magazin, Vox Feminae, Bona, lgbti.ba.

Dinko Kreho

Je književni kritičar, esejist i publicist, nositelj ljubičastog pojasa u brazilskom jiu jitsuu, fan animea, mangi i borilačkih sportova. Koautor je (s Darijem Bevandom) radijske krimi serije Bezdrov u produkciji BH radija 1. U pripremi mu je jedna knjiga o Dylanu Dogu i jedna zbirka eseja o postjugoslavenskim književnostima. Redovno ga je strah da će izgledati kao ozbiljan muškarac i/ili ozbiljan pisac…

Boris Miljković

Je homo universale. Diplomirao je filmsku i televizijsku režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Zajedno sa Branimirom Dimitrijevićem bio je autor niza televizijskih emisija i filmova. Niko kao ja, Rokenroler, Ruski umetnički eksperiment i Šumanović – komedija o umetniku, neki su od naslova. Autor je velikog broja televizijskih reklama i muzičkih spotova. Kako i dolikuje, za svoje radove često je nagrađivan na prestižnim međunarodnim festivalima. Predaje na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Reditelj je pozorišnih predstava i i scensko-muzičkog dela. Nama je posebno drag gost jer se latio teškog posla i jedan je od šačice autora koji su pisali romane u u prvom licu ŽENA StijENA, te nam je upriličio roman Uspavanka za Lalu (Geopoetika, 2004). Na site-u Wikipedie piše da je Boris Miljković bio Umetnički direktor 53. izdanja Eurosonga održanog u Beogradu 2008. Homo universale je, sasvim moguće, tesan opis književnika Borisa Miljkovića.

Sven Popović 

Sa svojih nepunih 28 godina Sven Popović postigao je mnogo. Čitan je i cenjen kao pisac i kao komentator/kritičar postjugoslovenske glazbene književne scene. Ovaj zagrebački autor na ovogodišnjem izdanju Festivala iznosi nam, MEĐU žeNAMA, stanje stvari u redovima novih nada književne scene.

Sven Popović diplomirao je komparativnu književnost te Engleski jezik i književnost i amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za zato specijalizirane časopise i portale.

Vedrana Rudan

Rođena je 1949. godine u Opatiji. Dosad je napisala jedanaest knjiga prevedenih na desetak jezika. Predstave adaptirane prema njenim knjigama igrane su i igraju u Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Sloveniji i Kaliforniji. Ove će godine u Americi biti objavljena njena treća knjiga, a tri poljska kazališta pripremaju uprizorenja knjiga “Ljubav na posljednji pogled” i “Crnci u Firenci.” Rudan ima jedan od najčitanijih blogova u Jugoslavijiwww.rudan.info koji je dosad pogledan 15.000.000 puta. Živi u Rijeci sa mužem i mačkom. Mačka se zove Pepica i rijetko je dobre volje.

Olja Savičević Ivančević

Među nama, Olja Savičević Ivančević ozbiljna je žena st(ij)ena. Splićanka po rođenju, Korčulanka po opredjeljenju, pjesnikinja je i spisateljica. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je studirala i na postdiplomskom studiju književnosti. Autorica je pjesničkih zbirki „Bit će strašno kada ja porastem“(1988), „Vječna djeca“(1993), „Žensko pismo“(1999), „Puzzlerojc“(2005), „Kućna pravila“ (2007), “Mamasafari i ostale stvari” (2012); knjige priča „Nasmijati psa“ (2006) te romana „Adio kauboju“ (2010) i „Pjevač u noći“(2016). Uvrštavana je u brojne domaće i strane izbore i antologije. Knjige su joj prevedene i objavljene u desetak evropskih zemalja te u SAD-u.

Živi i radi u Splitu kao slobodna spisateljica, a ovih dana je svako malo srećemo u Korčuli u vožnji bicikle preko Plokate ili u parku kraj kolodvora.

Ana Marija Simić

Je l’ vam poznato?

a Mima Simic?

e, to je već bolje

Ona je Šušurova moderatorica dobre volje. Prekaljena voditeljica i kritičarka. Priznaje da joj je ovisnost mačka. Spisateljica je i kantautorica, nije varka!

Njena zbirka Pustolovine Glorie Scott animira se as we speak, i ima ženu za centralni lik.

Ova dama puna duha sanja o nastupu na Eurosongu, ali, kako sama tvrdi, “jer nemam sluha, najvjerovatnije ne mogu “.

Čeprkat će po djelima i dušama naših gostiju i ogoliti ih do kostiju, razotkriti licemjerje u svakodnevnom životu i za jednakost borbenu divotu.

To i još svašta donijet će nam Simić Mima, i potruditi se da atmosfera štima.

A ovo o Marijama i Anama nek ostane među (že)nama.

Tanja Šljivar

Na ovogodišnjem Festivalu predstavnica je “najmlađe” generacije hiper plodnih i nadarenih autorica i autora postjugoslovenskog kulturnog prostora. Rođena 1988. godine u Banjaluci, SFRJ. Kako dolikuje jednoj pristojnoj curi, studentkinja je generacije dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a 2011. godine i završila je master studije iz dramaturgije na istom fakultetu. Napisala je cjelovečernje drame Pošto pašteta?, Grebanje ili Kako se ubila moja baka, Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali, Ali grad me je štitio, Kao i sve slobodne djevojke kao i kratku dramu Mrtvorođena, koje su objavljene u pozorišnim časopisima, različitim antologijama, i izvedene i javno čitane u profesionalnim pozorištima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Poljskoj, Austriji, Španiji i Njemačkoj. Uz Tanju Šljivar uvek ide kakav superlativ, a važi i za “IT GIRL” regiona. Nama je zadovoljstvo ugostiti je na bijeloj festivalskoj sofi.

Program

”MEĐU žeNAMA

Nedjelja, 06.08.2017.

Pjaca ispred crkve Sv. Petra

18:00-20:00h
Radionica za djecu ‘Žene stijene’



Pjaca ispred crkve Sv. Marka
21:00 – 23:00h

Panel I
Sudjeluju:
Olja Savičević Ivančević (HR), Tanja Šljivar (BiH/RS), Sven Popović (HR)

Moderatori: Mima Simić i Dinko Kreho

Ponedjeljak, 07.08.2017.

Pjaca ispred crkve Sv. Marka

21:00 – 23:00h

Panel II
Sudjeluju:
Vedrana Rudan (HR), Boris Miljković (RS), Lamija Begagić (BiH)

Moderatori: Mima Simić i Dinko Kreho

Ljetno Kino,
23:00 – 03:00h
DJ Evox (RS)



ŠUŠUR! Festival od riči 2017 realiziran jeu partnerstvu sa Gradom Korčula, Centrom za kulturu Korčula, Turističko zajednicom grada Korčule, portalom Djeca.hr i BLOCKFREI udrugom iz Beča.

Donatori ovogodišnjeg programa su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Trustička zajednica Grada Korčula i fondacija Jan Michalski.

Sponzorska podrška Proto.d.o.o.