ŠUŠUR! 2018

Tema

U svom sedmom izdanju, pod nazivom ČITAJ AKTIVNO!, podsjetit će okupljenu publiku na naslijeđe koje je za sobom ostavila ’68. godina, na one vrijednosti koje danas uživamo, a koje su rezultat požrtvovnosti i aktivizma naših prethodnika.

Pola stoljeća nakon ove značajne godine, pozvani gosti Festivala govorit će o tome je li moguće pisanjem utjecati na društvo, koje su posljedice kritičkog i transparentnog mišljenja, kao i o samoj odgovornosti autorica i autora da u svom radu adresiraju određene probleme u društvu.   

Tijekom 1968. dogodili su se protesti koji su uzdrmali vojne i birokratske elite ondašnjeg Istočnog i Zapadnog bloka. Mladež tadašnje Jugoslavije također je podjednakim intenzitetom reagirala na društvene promjene. Protesti u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i Sarajevu proizveli su određene pomake u pravcu ljudskih sloboda i socijalne pravde. Kao odgovor na polarizirane odnose između  istoka i zapada, socijalizma i kapitalizma, kao i sam Hladni rat, djelovao je i Praxis, korčulanska ljetna filozofska škola utemeljena na odbacivanju dogmatskog sovjetskog marksizma, pod utjecajem frankfurtske škole kritičke teorije, s naglašenom humanošću i subjektom kao kreativnom silom. Aktivno učestvujući u zazivanju društvenih promjena i prilika da do njih dođe, intelektualna mladež sa prostora bivše Jugoslavije odigrala je značajnu ulogu u skorijoj povijesti. 

U odnosu na ova značajna povijesna zbivanja i utjecaj na društvo koji su ostvarila i još uvijek ostvaruju, ove godine, ŠUŠUR! Festival od riči, okuplja regionalne autorice i autore čije stvaralaštvo, poput spiritus movensa, angažira čitateljice i čitatelje, i motivira ih na promišljanje s ciljem kreiranja zdravijeg, otvorenog društva.

Povodom ovog značajnog jubileja, ovogodišnji ŠUŠUR! posvećuje se temi aktivizma u književnosti. U društvu pozvanih gostiju razgovarat će se o tome može li kritički literarni sadržaj potaknuti čitaoce da kritički promišljaju svoju stvarnost i aktivno je mijenjaju, koje su to slobode čije je opstanak ugrožen i kako ih i dalje ostvarivati, te koje tek trebamo usvojiti.

Učesnici

Barbara Matejčić

Slobodna je novinarka fokusirana na društvene teme i ljudska prava. Za svoj novinarski rad višestruko je nagrađivana – dobitnica nagrade za najbolje pisano novinarstvo 2013. godine “Marija Jurić Zagorka” (Hrvatsko novinarsko društvo, 2014.); nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić” (Centar za mir, 2013.) te priznanja za najbolje praćenje LGBT tematike u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. (Zagreb Pride, 2011.). Piše za domaće i inozemne medije i surađuje s brojnim međunarodnim istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama, redateljica je filma o azilatnima “Ja sam nitko” (2012) te autorica zbirke reportaža o šest sudbina sa ruba hrvatskog društva pod nazivom “Kako ste?”. Živi i radi u Zagrebu.

Andrej Nikolaidis (Sarajevo, 1974.)

Književnik je i kolumnista. Njegovi najvažniji romani su “Mimesis”, “Sin”, “Dolazak” i “Mađarska rečenica”. “Sin” je roman za koji je dobio nagradu Evropske unije za književnost. Dobitnik je i crnogorske državne nagrade Miroslavljevo jevanđelje. Godine 2017. za roman “Mađarska rečenica” dobio je nagradu ‘Meša Selimović’ za najbolj roman na prostoru BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Njegovi romani prevedeni su na 14 svetskih jezika. Reč je o autoru koji svojim beskompromisnim delanjem u štampanim medijima i svojim liteararnim ostvarenjima postiže uticaj na celokupni postjugoslovenski prostor, postavljajući visoke umetničke i idelističke standarde generacijama koje dolaze. Živi i radi u Ulcinju.

Suzana Tratnik (Murska Sobota, Slovenija, 1963.)

Veteranka je regionalne LGBT proze, prvu zbirku kratkih priča Ispod nule (Pod ničlo) objavila je još 1997, a od tada naređala je još deset proznih knjiga. Dobitnica je i najveće slovenske književne nagrade Prešernove nagrade koja joj je uručena 2007. godine. Knjige su joj prevođene na sve veće svjetske jezike. No, ono što je možda najvažnije: Suzana kao prevoditeljica i promotorica već godinama neumorno radi na promociji regionalne LGBT književnosti, prevodeći knjige mlađih kolegica i pomažući im da se njihov rad učini vidljivim u književnom polju.
Diplomirala je sociologiju na Fakultetu društvenih znanosti na Univerzitetu u Ljubljani, a magistrirala u polju antropologije roda na Instituteu of Studiorum Humanitatis u Ljubljani, gdje živi i radi kao spisateljica, prevoditeljica i publicistkinja. Objavila je šest zbirki kratkih priča: Ispod nule (Bellow Zero, 1997), U svom dvorištu (2003), Paralele (2005), Šta nisam nikad razumela u vozu (2012), dva romana: Ime mi je Damjan (2001) i Treći svet, (2007), dječju slikovnicu Zafuškana Ganca (2010), kao i monodramu Ime mi je Damjan (2002), radio dramu Lep dan nadalje, i dva stručna teksta: jedan o lezbijskom pokretu u Sloveniji, a drugi o lezbijskoj književnosti. Tratnik je 2007. godine dobila nacionalnu nagradu “Prešern fondacija” za književnost. Njene knjige i kratke priče su prevedene na više od dvadeset jezika, dok je sama prevela nekoliko knjiga britanske i američke fantastike, non-fiction i igara, uključujući radove autorica i autora kao što su Judith Butler, Adrienne Rich, Leslie Feinberg, Michael Cunninghama, Jackie Kai, Mari Dorsey, Katie Watson, Ian McEwan, Dennis Cooper i Truman Capote.

Nenad Veličković (Sarajevo, 1962.)

Vežba“ književnost sa studentima tamošnjeg Filozofskog fakulteta. Objavio je romane Vremenska petlja“ „Konačari, „Otac moje kćeri“, „Sahib“ i „100 Zmajeva“, zbirke priča „Đavo u Sarajevu“ i „Sarajevski gastronauti“, knjige ogleda „Viva Sexico“, „Dijagnoza-patriotizam“ i „Školokrečina“.
Zajedno sa grupom kolega iz cele bivše Jugoslavije, sarajevski pisac i profesor Nenad Veličković se poslednjih godina neumorno bori za promene u školskom sistemu, posebno kada je reč o nastavi jezika i književnosti. U svom doktorskom radu „Ideološka instrumentalizacija književnosti u bosanskohercegovačkim udžbenicima“ ovu problematiku je obradio kroz naučni pristup, dok u radionicama za srednjoškolce postiže odlične rezultate zahvaljujući duhovitosti i otvorenosti u komunikaciji sa mladima. „Školokrečina: nacionalizam u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim čitankama“ je njegova knjiga satiričnih ogleda (Fabrika knjiga, Beograd, 2012), u kojoj se kroz zamišljene dijaloge učenika i profesora – po ugledu na čuvenu kolumnu „Robi K“ Viktora Ivančića – razotkriva zloupotreba nastave jezika i književnosti u ideološke svrhe.

Program

03.08.2018.
Ljetno kino, Korčula

21:00 – 22:00h
Panel I
Sudjeluju:
Nenad Veličković i Suzana Tratnik

22:00 – 23:00
Panel I
Sudjeluju:
Andrej Nikolaidis i Barbara Matejčić

23:00 – 03:00h
Završna fešta uz glazbu DJ Ewoxa

ŠUŠUR! Festival od riči 2018 realiziran je u partnerstvu sa Gradom Korčula, Centrom za kulturu Korčula, Turističko zajednicom grada Korčule i BLOCKFREI udrugom iz Beča.

Donatori ovogodišnjeg programa su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Trustička zajednica Grada Korčula, Europska mreža za književnost TRADUKI i fondacija Jan Michalski.

Sponzorska podrška Proto.d.o.o.